Nositelj projekta Krugovi Modra nit d.o.o. u suradnji s Gradom Osijekom organizirala je 27.5.2022. tematski forum na temu zapošljavanja raseljenih osoba kroz društveno poduzetništvo.
Cilj foruma bio je pronaći održiva rješenja za boravak, integraciju i ostvarivanje ekonomske neovisnosti raseljenih osoba iz Ukrajine koji se trenutno nalaze u Osijeku i okolici.
Sve prisutne uvodno je pozdravila moderatorica Sonja Vuković iz Udruge Slap koja je nakon otvranja foruma predala riječ mr. sc. Romanu Kristiću, pročelniku Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka. Pročelnik je sudionike informirao o poslovima koje obavlja Upravni odjel, a odnose se na osiguravanje socijalne zaštite za građane koji zbog nepovoljnih osobnih ili društvenih razloga i okolnosti nisu u stanju samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe. Također je naveo kako Upravni odjel osim sredstava proračuna Grada za provedbu svojih aktivnosti koristi i sredstva dostupna kroz fondove EU, te naveo projekte tematski bliske koje su do sada proveli i koje provede trenutno.
Jedan od projekata koji je trenutno u provedbi je projekt REINSER koji se financira iz programa Interreg Adrion, u sklopu kojeg 8 partnera iz Hrvatske, Italije, Slovenije, Grčke, Srbije i Bosne i Hercegovine kroz umrežavanje i razmjenu znanja i iskustava imaju za zadatak pronaći održivo rješenje za rješavanje ekonomske situacije izbjeglica, tražitelja azila i raseljenih osoba kroz modele društvenog poduzetništva i društvene ekonomije . U sklopu projekta svaki od partnera obvezao se da će kroz edukacijske programe pripremiti za tržište rada određen broj pripadnika ciljne skupine.
Martini Hećimović iz Gradskog društva Crvenog križa Osijek prisutne je upoznala i informirala o aktivnostima koje je Crveni križ aktivno započeo provoditi u veljači 2022. kada su prve ukrajinske obitelji iz ratom pogođenog područja stigle u Hrvatsku. Obzirom na dugogodišnje iskustvo Crvenog križa u akcijama pružanja pomoći i podrške, zaposlenici i volonteri Crvenog križa su ekspresno i organizirano proveli aktivnosti prihvata pridošlih obitelji, proveli su u suradnji s MUP-om službenu evidenciju, te organizairali transport u organizirane prihvatne centre i druge organizirane smještaje. U narednom periodu volonteri Crvenog križa u prihvatnim centrima i drugim organiziranim smještajima provodili su akcije pružanja psihosocijalne pomoći, organizirali su društvene aktivnosti za djecu i roditelje, organizirali su adekvatnu pomoć pri odlasku u različite institucije, kao i transport za osobe koje nisu smještene u gradu Osijeku i sl. U suradnji s HZZ-om raseljene osobe su posjetili zaposlenici HZZ-a kako bi ih upoznali s pravima koja mogu ostvariti prijavom u evidenciju nezaposlenih osoba.
Više o programima podrške i prilike za zapošljavanje raseljenih osoba koje provodi HZZ sudionike foruma je informirala Ivana Šarić (HZZ). Sudionicim foruma pojasnila je na koji način HZZ pomaže raseljenim osobama pri ostvarivanju različitih prava evidencijom u sustav, koliko je trenutno evidentiranih osoba u sustavu, koliko ih je zaposleno i na kojim radnim mjestima. Nakon uvodnih prezentacija moderatorica je otvorila raspravu u koju su se aktivno uključili i ostali sudionici. Predstavnik Centra za nestalu i zlostavljanju djecu Osijek iznio je iskustva vezana uz pružanje podrške i pomoći raseljenim osobama, obzirom da su se kao Centar aktivno uključili u pružanje pomoći i podrške. U suradnji s Osječko-baranjskom županijom pristupili su izradi Akcijskog plana „Slavonsko srce za obitelji Ukrajine“, kojim su utvrđeni prvi koraci za osiguravanje pravovremenog odgovora na potrebe djece, mladih, obitelji i svih ostalih osoba u izbjeglištvu, a koji se nalaze na području Osječko-baranjske županije.
Tijekom rasprave sudionici su zaključili kako postoji veliki broj dionika koji su sad već dobro upoznati i ispraksirani u kriznim situacijama, kako je suradnja među institucijama vrlo dobra na terenu, no kako postoje i određene prepreke u vidu birokracije koje na razne načine usporavaju procese integracije (npr. verifikacije dokaza o stečenim razinama obrazovanja, nesigurnost raseljenih osoba u vremensko trajanje ostanka u RH te samim tim i definiranje statusa i sl.). Zaključeno je kako je model društvenog poduzetništva i zapošljavanje u i kroz društvena poduzeća možda ponajbolji način za integraciju raseljenih osoba obzirom na poslovne politike sukladno kojima društvena poduzeća posluju i funkcioniraju. Moderatorica Sonja Vuković obavjestila je sudionike kako Modra nit d.o.o. krajem lipnja organizira ljetni kamp društvenog poduzetništva te je ovim putem pozvala sve prisutne na aktivno sudjelovanje.