Modra nit d.o.o. organizirala je Ljetni kamp društvenog poduzetništva u periodu od 27. – 29.6.2022. godine. Kroz tri dana aktivnog sudjelovanja sudionici iz civilnog, obrazovnog, poduzetničkog i javnog sektora prošli su edukativno – praktične radionice, vidjeli primjere dobre prakse i međusobno se povezali. Kamp je otvoren u Poduzetničko razvojnom centru općine Erdut gdje je sudionike dočekala i primila direktorica Bojana Orsić. Uvodnu edukaciju o društvenom poduzetništvu, poslovanju društvenih poduzetnika, počecima stvaranja klime za društveno poduzetništvo, prilikama i trendovima održala je Sonja Vuković iz Udruge za kreativni razvoj Slap. Mogućnosti kreiranja prilika kroz društveno poduzetništvo u kriznim vremenima okupljenima su predstavile Gordana Stojanović ispred Grada Osijeka koji provodi projekt REINSER – društveno poduzetništvo kao model zapošljavanja raseljenih osoba i Ivana Šibalić iz Udruge Breza. Prvi dan završio je definiranjem izazova i prepreka ali i prilika koje društveno poduzetništvo u Hrvatskoj može osigurati široj zajednici.
Drugi dan kampa započeo je posjetom samoodrživom gospodarstvu Čudesna šuma kroz koje nas je proveo vlasnik Mario Romulić i gdje smo uz razgledavanje i druženje razmatrali usku povezanost zelene i održive filozofije i koliko se iste prirodno vežu uz društveno poduzetništvo. Nakon zeleno- održivog primjera društvenog poduzetništva zaputili smo se u Beli Manastir u Peer centar Šećerana gdje su nas dočekale i primile predstavnice udruge Projekt građanske demokratske inicijative Mirela Alagić i Nataša Jovanović. Udruga P.G.D.I primjer je udruge koja je kroz transformaciju poslovanja postala društveni poduzetnik. Uz podršku lokalnih vlasti i sredstava iz EU fondova osigurali su smještaj za djecu bez roditeljske skrbi koji s napunjenih 18 godina izlaze iz udomiteljskih obitelji i koji će u obnovljenoj zgradi nekada bivše tvornice imati priliku osim stanovanja i raditi u novoopremljenoj praonici rublja, hostelu i kuglani. Predstavnice udruge P.G.D.I. podijelile su s sudionicima kampa sve izazove koje su prošle kroz transformaciju udruge u društveno poduzeće ali i pozitivne promjene koje su postigle i koje i dalje imaju namjeru ostvarivati. Posjet imanju Kuća biljkinog oca sudionici kampa iskoristili su za rezimiranje dojmova, informacija i saznanja koje su primili tijekom drugog dana.
Aktivnosti trećeg dana kampa održane su u Erdutu u Centru za održivi ruralni razvoj udruge Slap. Tematski, zadnji dan kampa obuhvatio je teme javnih politika i nužnost povezivanja svih dionika društva s ciljem jačanja vidljivosti i osiguravanjem prepoznavanja modela društvenog poduzetništva kao mogućeg rješenja različitih izazova s kojima se društvo kontinuirano susreće. Predavanja je otvorila dr. sc. Julija Perić profesorica na kolegijima poduzetništva na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Sudionike je informirala o stranici Better Entrepreneurship Policy Tool, točnije internetskom alatu za kreatore politika i druge zainteresirane strane na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini koje žele istražiti kako javne politike mogu pružiti potporu ženama, mladima, migrantima i nezaposlenima u osnivanju poduzeća i samozapošljavanju i kako javne politike mogu pružiti potporu za razvoj društvenih poduzeća. Važnost povezivanja u nastavku je istaknuo Stipe Efendić, predsjednik Centra za ruralni razvoj CERURA HR iz Sinja. Prisutne sudionike upoznao je s projektom “Dijalogom do hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“, a ciljevi projekta su jačati partnerstva organizacija civilnih društava i društvenih poduzetnika, uključivanje novih članica u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo te provedba strukturiranog dijaloga svih dionika i donositelja odluka kako bi došlo do stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva.
Sudionici kampa zaključno su definirali nedostatke, mogućnosti i prednosti društvenog poduzetništva koji bi obuhvatili problematiku od nedorečenog zakonodavstva, nedostatka institucionalne pomoći i razumijevanja, nepoznavanje pojma društvenog poduzetništva kod šire javnosti i nedovoljne informiranosti, preko potreba educiranja svih društvenih skupina, od malih (aktualizacijom i poticanjem osnivanja učeničkih zadruga) do velikih, aktivno uključivanje lokalnih dionika u poduzetničkim potpornim institucijama, lag -ovima i jače povezivanje postojećih organizacija. Aktivnijim isticanjem i promoviranjem primjera dobre prakse širiti svijest o društvenom poduzetništvu kao smjeru poslovanja koji apsolutno ispunjava već definirane ciljeve koje smo si kao društvo zadali doseći, a to je uspostava održivog, zelenog i uključivog društva.
